
Štetni sastojci u šamponima koje treba da izbegavate!
Da li ste znali da postoje štetni sastojci u šamponima koji oštećuju kožu glave? Ukoliko ne čitate etiketu, upravo sledi spisak sastojaka.
Za sjajnu i bujnu kosu, nije dovoljno samo redovno je prati. U njenom izgledu veliku ulogu zapravo ima odgovarajući šampon. Iako se posebna pažnja posvećuje izboru maske, pakovanja i drugih preparata za kosu, o šamponima koji su i najvažniji za zdravlje kose, morate znati više od prijatnog mirisa i lepe etikete(ukoliko ih birate na ovaj način)
Neretko su upravo ovi proizvodi puni agresivnih hemijskih supstanci. One mogu naneti veliku štetu vlasištu i krajevima kose.
Događa se da proizvođači kozmetičkih sredstava štetne sastojke provuku, pod drugim nazivom. Ponekad koriste skraćenice ili složenice.
Pa, ako oštećuju kosu, šta će onda štetni sastojci u šamponima, pitate se?! Svaki sastojak ima svoju ulogu kada se nađe u kozmetičkom preparatu. Isto tako, pojedini mogu imati i štetne efekte, posebno ako se koriste u velikim količinama i često.
U nastavku teksta otkrivamo tačno koju ulogu ima svaki sastojak i na koji način može biti štetan po zdravlje vaše kose i kože glave. Dobićete uvod u oznake, tj.skraćenice kojima se obeležavaju na etiketi.
Ovo su štetni sastojci u šamponima, koje bi trebalo da izbegavate prilikom kupovine svog šampona za kosu.
Štetni sastojci u šamponima -sulfati
Sulfati su najčešći štetni sastojci u šamponima. Na deklaraciji prepoznaćete ih po nazivima:
- Coco-glukozid
- Natrijum coco-glukozid tartarat
- Sodium lauryl sulphate
- Sodium laureth sulphate
Sulfati su površinske primarne aktivne materije. Ovi molekuli rade da privuku vodu, ali i ulja. Tako na najbolji način uklanjaju prljavštine i nečistoće sa vaše kose praveći gustu penu.
Oni mogu dovesti do isušivanja temena i drugih iritacija, lišavaju vlasište i dlaku prirodnih ulja. Na taj način kosa postaje sklona daljim oštećenjima i isušivanju.
Nedavna istraživanja pokazala su da sulfati mogu biti toksični i kancerogeni.
Otkriveno je da je sulfat jedan od glavnih krivaca za opadanje kose kod žena i muškaraca, kao i stanjivanje dlake, a zapravo uništava folikule kose i utiče na pravilan rast kose. Šamponi koji ne sadrže sulfate, pre svega bi trebalo da koriste deca. Ovakav šampon treba da tražite i onda kada kupujete šampon za rast kose, posebno ako vam je potreban šampon protiv opadanja kose.
Takođe, osobe koje imaju suvu kosu i kožu glave kao i svi oni čija je prirodna dlaka kovrdžava, jer omogućavaju da se ona brže i lakše raščešlja i manje mrsi. Prilikom kupovine ovih proizvoda, obavezno pročitajte da li ih ima pod nazivom sodium lauryl sulfate (SLS) free. Ovakav šampon nikako ne sme da sadrži agresivne deterdžente.
To su uglavnom:
- Sodium Lauryl Sulphate (SLS)
- Sodium Laureth Sulphate (SLES)
- Ammonia Laureth Sulphate (ALS)
Sodium lauryl sulfat (SLS)
Ovaj sulfat stvara penu u šamponima. Međutim, može ugroziti folikule ako se duže zadrži na vlasištu. Osobe koje imaju farbanu ili suvu kosu svakako bi trebalo da izbegavaju SLS, jer će on izblediti njihovu boju.
Ammonia Laureth Sulphate ( ALS) ili Sodium Laureth Sulphate (SLES)
Sulfati su vrlo jaki deterdženti koji se vežu uz sebum na vlasištu. Kad se šampon ispere, sulfati uzimaju i ulja i ostatke. Kosa će biti očišćena, ali slaba i sklona lomljenju.
Sanja je mlada devojka koja se jednu celu godinu „patila“ sa peruti u kosi. Osim peruti, kosa je bila beživotna i nije uopšte rasla. Sada je njena KOSA BLISTAVO ČISTO BEZ PERUTI, A KOSA „RASTE KAO IZ VODE“.
Sanja nam je ispričala kako je uspela da nađe jedini pravi tretman koji je uspeo da reši problem peruti u kosi. Njen savet pročitajte na linku https://sveokosi.com/moja-kosa-vise-nema-peruti/
Parabeni
Kako bi se sačuvao rok trajanja mnogih šampona, koriste se parabeni. Upravo, glavna uloga parabena jeste da sprečavaju kvarenje kozmetičkih proizvoda, u ovom slučaju šampona, tako što ubijaju bakterije i gljivice. Postoji mnogo različitih vrsta parabena.
To su:
- Etilparaben
- Butilparaben
- Metilparaben,
- Izobutilparaben
Već više od sedamdeset godina korišćeni su kao konzervansi, ali nedavno su stručnjaci počeli ispitivati njihovu sigurnost. Parabeni mogu oponašati hormon estrogen i povezani su sa povećanim rastom ćelija karcinoma dojke.
Postoje mnogi poznati kozmetički brendovi koji su iz svojih formula eliminisali parabene.
Obavezno se raspitajte o sastojcima koji se koriste kada se odlučite za određeni tretman u frizerskom salonu.
Parabeni mogu dovesti i do raznih iritacija kože glave pa i do stanja poput dermatitisa i rozacee. Takođe izazivaju alergijske reakcije, naročito kod dece.
Silikoni
Proteklih se godina mnogo raspravljalo o upotrebi silikona u proizvodima za kosu i njihovom delovanju po zdravlje vlasi. Postoji bezbroj teorija na tu temu. Ovi sastojci imaju pozitivne, ali i negativne strane o kojima želimo da vam pojasnimo malo više.
Silikon ja sastojak je koji se obično koristi u proizvodima za negu kose. Pruža mekoću, sjaj i gladak osećaj pod prstima. Štetni sastojci u šamponima koji se završavaju sa – ane i -cone pripadaju porodici silikona. Postoji više vrsta silikona, a možemo ih podeliti u tri osnovna tipa.
Silikoni koji se rastvaraju u vodi
- Dimethicone copolyol
- Hydrolyzed wheat protein
- Hydroxypropyl polysiloxane
- Lauryl methicone copolyol
- Svi sastojci sa prefiksom PEG
Ispiraju se vodom prilikom pranja kose, pri čemu čak ni šampon nije neophodan.
Silikoni koji se ne rastvaraju u vodi
- Cetearyl methicone
- Cetyl dimethicone
- Cyclopentasiloxane
- Dimethicone
- Dimethiconol
- Stearyl dimethicone
- Trimethylsilylamodimethicone
Za njihovo čišćenje su potrebni sulfati koji mogu biti veoma štetni po zdravlje vlasi.
Silikoni koji se delimično rastvaraju u vodi
- Amodimethicone
- Cyclomethicone
- Behenoxy dimethicone
- Stearoxy dimethicone
Zašto je potrebno da izbegavate silikone u šamponima?
Silikon je gotovo poput gume ili plastike za koju znamo da je štetna. Nije prirodni sastojak, a njegove nuspojave su loše za našu kosu. Daje iluziju sjaja, ali to nije sjaj kakav zapravo želimo da postignemo na svojim vlasima. Više deluje veštački.
Pravi sjaj, trebalo bi da se odbija o dlaku. To se događa samo kada je kosa pravilno hidrirana i zdrava.
Silikon može opteretiti kosu i učiniti je beživotnom. Sprečava prodiranje vlage u dlaku i postaje poput magneta za prljavštinu i druge sastojke. Dakle, u suštini korišćenjem silikona, možemo postići dobar sjaj koji će potrajati svega nekoliko dana.
Dužim korišćenjem će isušiti kosu jer joj neće dozvoliti adekvatno kondicioniranje i negu. Zbog nedostatka vlage, kosa će postati vrlo krhka što može prouzrokovati kidanje i pucanje dlake.
Nakon duže i učestale upotrebe kosa može gubiti na volumenu. Takođe postaće masna i slepljena zbog nastanka debljeg sloja filma oko vlasi jer silikon opterećuje i otežava dlaku. Silikoni koji su netopivi u vodi smatraju se glavnim krivcem za ovakav izgled kose. To se posebno odnosi dimetikon koji se ne rastvara u vodi.
Pozitivna strana ovog silikona je što daje najveći efekt sjaja i volumena. Sa druge strane jedan je od najtežih vrsta silkona koje možemo naći u sastavu šampona i veoma se teško ispira.
Šampone koji u sebi sadrže silikone najbolje je izbegavati. Ako baš želite da ih koristite, činite to umereno i sa dozom opreza. Nikako ih nemojte upotrebljavati duže vreme, već ih kombinujte sa drugim proizvodima. Ukoliko ih i koristite, dajte vremena svojoj kosi da se odmori i napravi pauzu od ovih sastojaka. U danima kada ih koristite, dajte prednost onima silikonima koji se rastvaraju u vodi.
Iz svega navedenog jasno je da treba da koristite prirodne, blage šampone koji ne sadrže sulfate, parabene i silikone. Oni su pogodni za sve tipove dlake. Dubinski čiste i neguju kožu glave i kosu.
Pozitivno utiču na rasta zdrave kose i mogu se koristiti za rešavanje mnogih problema kao što su perut u kosi, suva ili oštećena kosa.
Alokoholi
Sigurno ste čuli da su alkoholi sastojci u kozmetici koje treba izbegavati. To se posebno odnosi na kosu koja je suva i prirodno kovrdžava. Ipak pored onih štetnih alkolola, postoje i oni koji neguju kosu.
Da li je alkohol kod nege kose dobar ili loš, zavisi od vrste alkoholnog sastojka koji se koristi.
Postoje prirodni (biljni), sigurni (netoksični) i zdravi (koji imaju pozitivna zdravstvena svojstva) sastojci, a postoje i oni koje treba izbegavati po svaku cenu.
Uopšteno, većina masnih alkohola prirodno je biljnog porekla i ima pozitivne učinke, deluje kao emulgator, omekšivač i doprinosi viskoznosti preparata za kosu. Evo kako ćete ih razlikovati.
U loše alkohole, ubrajaju se:
- Alcohol Denat
- Menthanol
- Ethanol
- Propanol
- SD alcohol 40
- Specially Denaturated Alcohol
- Isopropyl Alcohol
Ovaj tip alkohola brzo isparava zbog male molekulske težine. Zbog toga se koristi u nekim proizvodima da skrati vreme sušenja. Međutim, ista ova osobina može dovesti do toga da dlaka postane gruba i isušena i da voda i ulje brže nestanu sa kose zajedno sa alkoholom. To se uglavnom dešava prilikom ispiranja.
Baš zbog toga se alkoholi koriste u mnogim losionima za masnu kožu radi uklanjanja sebuma. Ovi alkoholi, posebno etanol omogućavaju ravnomerno raspoređivanje i razmazivanje proizvoda na kosi.
Drugoj grupi pripadaju dobri alkoholi i u njih se ubrajaju:
- Cetyl Alcohol
- Acetyl Alcohol
- Sterol Alcohol
- Stearyl Alcohol
- Lauryl Alcohol
- Lanolin Alcohol
- Stearic Acid
Dobri alkoholi drugačije se nazivaju i masni alkoholi. Često se dobijaju derivacijom iz prirodnih izvora. Imaju emolijentno dejstvo. Daju svilenkast i mekan osećaj prilikom upotrebe u proizvodima koji su namenjeni za negu kose i kože.
Još jedno od njihovih svojstva je da zaglađuju kutikulu, mada ukoliko se se preterano koriste, mogu da se izmešaju sa prirodnim sebumom. Na taj način mogu stvoriti sloj zbog kog dlaka izgleda neuredno i masno.
Formaldehid
Formaldehid se koristi kao konzervans. Na taj način produžava rok trajanja samog proizvoda. Čest je sastojak u preparatima koji se koriste za profesionalno ispravljanje kose. Američka vlada kao i Svetska zdravstvena organizacija navele su ga kao provereno kancerogenog.
Mnoge kozmetičke kuće ne koriste čist formaldehid u svojim proizvodima zbog njegove štetnosti, ali umesto toga idu zaobilaznim putem. Uglavnom koriste nešto što nazivaju „sistemi za konzerviranje“. Tada upotrebljavaju bilo koju hemikaliju koju nazivaju formaldehidni oslobađači (hemikalije koje se dodaju u vodu). One se vremenom raspadaju i formiraju molekule formaldehida.
Prilikom kupovine proizvoda za negu kose posebnu pažnju obratite na spisak sastojaka i trudite se da ih izbegavate. Hemikalije koje se mogu pronaći u ovoj kategoriji su:
- DMDM hidantoin
- Imidazolidinil urea
- Diazolidinil urea
- Quaternium-15
- Bronopol (2-bromo-2-nitropropan-l, 3-diol)
- 5-Bromo-5-nitro-1,3-dioksan
- Hydroxymethylglycinate
Poznato je da je formalmaldehid kancerogen i jak iritant. EU navodi formaldehid kao kancerogen kategorije 1B. To znači da se pretpostavlja da ima kancerogene potencijale za ljude. Ali zašto onda nije zabranjen u šamponima koji se koriste?
Nije zabranjen, jer se koristi u ekstremno niskim koncentracijama i ne ostavlja tragove na koži. Ipak obzirom da je veoma jak, osobe sa osetljivom kožom trebalo bi da izbegavaju proizvode koji na etiketi sadrže formaldehid.
Nema mnogo antimikrobnih alternativa koje se koriste kao zamena za formaldehid. Upravo je to jedan od razloga zbog kog su oslobađajući formaldehidi još uvek toliko rasprostranjeni i zašto EU i dalje dopušta njihovu upotrebu u malim koncentracijama u kozmetici.
Pronalaženje prirodnog rešenja za proizvode koji sadrže formaldehid nije lako. Na primer, svakodnevni sastojci poput soli, šećera i meda mogu pomoći u očuvanju proizvoda. Iz perspektive proizvođača, oni nisu dovoljni dobri jer drastično skraćuju rok trajanja šampona.
Nadamo se da smo vam ovim tekstom pomogli i da ćete od sada prilikom kupovine šampona za kosu, posebnu pažnju obratiti na spisak sastojaka koje bi trebalo izbegavati. Negujte svoju kosu onako kako zaslužuje i nemojte birati proizvode koji bi na bilo koji način mogli uticati na vaše zdravlje. Jasno vam je da štetni sastojci u šamponima trajno donose loš izgled kose i kože glave.